Piše: Daniel Evrosimovski

U selu Jegunovce, koje se nalazi na sjeverozapadu Makedonije i koje je udaljeno 30 kilometara od Skoplja i 15 kilometara od Tetova, svi rade ili imaju nekoga ko radi u fabrici Jugohrom Ferroalloys. To industrijsko postrojenje teške metalurgije, koje proizvodi fero-legure za potrebe industrije čelika, smatra se glavnim krivcem enormne zagađenosti zraka Tetova i okoline gdje živi preko 100.000 stanovnika.

Kako se približavamo selu, tako prašina postaje sve vidljivija. Vazduh je težak, miris neprijatan, u grlu je ukus pijeska. Penzioneri Zora i Draško žive pored fabrike. Svaki dan se bude sa nekoliko milimetara prašine po kućnom krovu, predmetima u dvorištu i opranom odjećom. Kažu da su navikli na to.

„Ne smeta nam, fabrika ne treba da se zatvori, familije se hrane od nje“, kažu oboje dok dimnjaci puše iza njihovih leđa.

Stanovnici ovog sela su svjesni da je zrak zagađen i da je opasno po zdravlje, ali žustro brane kompaniju zato što smatraju da bi bez nje cijelo selo otišlo u propast.

„Neka čadi i neka radi“ - ironični je slogan kojim slikovito objašnjavaju kako stoje stvari.

„Ovde rade 1.000 ljudi puta četiri člana familije i to je 4.000 ljudi. I vanredno još toliko. To je 8.000 ljudi. Ekologija na prazan stomak nije potrebna. Bune se u Tetovu i Skoplju da je mnogo zagađeno. Ako je tako, ovde bi trebalo da umiremo svaki dan“, kaže Nenad Spasenovski.

Kad je zračni pritisak nizak, oblaci prašine dolaze do vrhova drveća. Toliko je gusto da mještani ne mogu da vide jedan drugog.

„Nemamo izlaz. Ovakve fabrike više ne postoje u normalnim zemljama. Ipak, zatvaranje nije rješenje. Mi ćemo i preživjeti nekako, ali šta će da rade mladi“, pita Boško Trpčevski.

Dim stalno ide prema Tetovu

Kako se udaljavamo od Jegunovca, tako ljudi postaju sumnjičaviji. Boris Kočovski živi u susjednom selu Podbređe. Priča kako je 35 godina radio u Jugohromu, a sada je u penziji. Upozorava kako se jasno može vidjeti kako dim stalno ide prema Tetovu.

Za razliku od stanovnika Jegunovca, koji kažu da nemaju zdravstvenih problema, on tvrdi da to nije tako i da ljudi strahuju da priznaju.

„Većeg zagađivača nema od ovoga. Imamo i probleme sa zdravljem. Mnogi ljudi su umrli, čak i 20 godina mlađi od mene – nigdje ih nema. Ima i puno astmatičara, ljudi ne mogu da dišu. Ipak, oni su u strahu. Misle da će imati problema, ako nešto kažu. Fabrika neka radi, ali neću da me ugrožava. Zdravlje je uvijek na prvom mjestu“, objašnjava Kočovski.

Dvoje zemljoradnika koje smo zatekli pored puta također pričaju da je situacija loša. I oni se žale na probleme u disanju, a tvrde kako je dim koji izlazi iz fabrike još više zastrašujući uveče, kada smrdi još gore.

Jedino rješenje koje bi zadovoljilo sve je postavljanje filtera na fabričkim dimnjacima koji bi skupljali oko 99 procenata štetnu prašinu koja inače ide u zrak. To je i dio akcionog plana koji je Jugohrom dogovorio sa Vladom Makedonije.

Tako bi se na poslu zadržali svi, a riječ je o više od 1.100 radnika, dok bi se zagađivanje svelo na minimum. Jugohrom bi produžio da radi, Vlada bi dobila svoju socijalnu, a ljudi iz regiona ekološku korist.

Vlada je svojom odlukom već dva puta produžavala rok za postavljanje filtera, a početkom ovog mjeseca fabrika i treći put nije ispoštovala ugovor. Na sljedećoj sjednici Vlade treba se donijeti nova odluka o tome da li će se fabrika zatvoriti do postavljanja filtera ili će joj se i treći put progledati kroz prste.

Ipak postavljanje filtera je skup zahvat. Mještani Jegunovca ih priželjkuju, ali su uvjereni da do toga nikad neće doći pošto se to ne isplati fabrici.

Ekološki genocid

U Tetovu, gradu najbližem Jugohromu, ljudi sa gas-maskama na licu protestovali su na centralnom trgu. Traže poštovanje Ustava Makedonije u kome se garantuje zdrava životna sredina.

Udruženje „Eko-gerila“ je organizator većine tih protesta. Puštaju crne balone u zrak, dijele medicinske maske za disanje, blokiraju puteve.

Sakupljali su novac za platu ministra ekologije i tražili njegovu ostavku, tužili su Jugohrom, pa čak i protestovali ispred fabrike sa kartonskim mrtvačkim sandukom, što je bila simbolična sahrana stanovnika pogođenim zagađivanjem.

„Mi tražimo od Jugohroma da postavi filtere i prekine da zagađuje. Tražimo isti tretman za njih, kao i za ostale fabrike koje su zagađivali zrak. Ne možemo da prekinemo disanje, a oni mogu da prekinu zagađivanje“, kaže Arijanit Džaferi, aktivist tog udruženja.

Za zagađivanje tog grada krivi su i gusti saobraćaj, divlje deponije, uništavanje zelenila i dim od grijanja domaćinstava.

Tetovo, prema globalnoj bazi podataka „Numbeo“, ima najzagađeniji zrak u Europi, a nalazi se i u „top 5“ najzagađenijih gradova svijeta.

Ovaj grad je cijelu prošlu godinu bio u crvenom alarmu zbog zagađivanja zraka. Koncentracija PM10 suspendiranih čestica (čestice sa dijametrom manjim od 10 mikrometara), koje ulaze duboko u respiratorni sistem ljudi i štetne su po zdravlje, stalno je bila iznad dozvoljene granice.

Najveća dozvoljena granica PM10 čestica, prema regulative Europske Unije, iznosi 50 mikrograma po kubnom metru (µg/m3), dok je posljednje zime u Tetovu zagađenje u određenim dana bilo i do 1.000 µg/m3, što je 20 puta više od dozvoljenog maksimuma. U tom periodu grad se često nalazio u moru magle, a ljudi su imali puno problema sa disanjem.

Sada je zagađivanje nešto manje, ali i dalje iznad dozvoljenih granica. Stanovnici Tetova su tokom aprila ukupno 28 od 30 dana disali zrak daleko zagađeniji, na trenutke i 10 puta više, od propisanoga maksimuma.

Iz „Eko-gerile“ takvu situaciju nazivaju „ekološki teror“ i „ekološki genocid“. Oni čekaju da vide hoće li Vlada dozvoliti Jugohromu da produži sa radom. U tom slučaju najavljuju reakcije – proteste, blokade i insistiraće na odgovornosti političara.

„Nadamo se da nas političari neće izdati još jednom. Nezavisno od toga u kojoj su partiji, mi smo ih izabrali i oni trebaju da nas brane, da se bore za nas u institucijama, da se zalažu za našu dobrobit. Ovaj put mi ćemo se potruditi da se građanski revolt usmjeri njima, da oni snose ličnu odgovornost. Čekamo od Vlade da se stane na kraj ovoj igri, jer je u pitanju život ili smrt“, kaže Džaferi.

Crna budućnost

Iz brdskog sela Lešok može da se vidi kako je cijela kotlina od Tetova do Jegunovca ispunjena maglom.

U tom mjestu se nalazi bolnica za plućna oboljenja gdje radi dr. Ismail Vaiti. Objašnjava da su najčešći simptomi, na koje se ljudi žale, kašalj i gušenje. Pacijente koji žive u donjim dijelovima tog regiona kad dođu u bolnicu, na visinu, tvrde da se osjećaju bolje.

„Posljednju godinu, broj oboljelih koji dolaze na ambulantni pregled i onih koji su hospitalizirani je povećan“, kaže Vaiti.

Ne postoji precizna statistika, ni temeljno istraživanje u Makedoniji o povezanosti zagađenog zraka i broja umrlih ili oboljelih od bolesti čiji uzrok može da bude zagađenje.

Zagađeni zrak ima veliki utjecaj na trudnice i novorođenčad, kaže ginekolog Arijan Alili. Ima trudnica koje imaju problema sa disanjem u trudnoći. Ranije, po njemu, ovakvih fenomena je bilo manje.

„Problemi mogu da se podijele u tri grupe. Prvo: problem strukturiranja organa kod djece u fazi embriogeneze; drugo: problem pravilnog rasta ploda tako da se rađaju djeca sa manjom težinom i treće: problem slabog imunološkog sistema i respiratornih oboljenja kod djece koja su rođena, a bila su izložena zagađenom zraku“, objašnjava Alili.

Histolog i embriolog Naser Durmiši, upozorava da zagađen zrak utječe i na neplodnost muškaraca. Štetne čestice mijenjaju genetski materijal spermatozoida. On kaže da se mora raditi na prevenciji ako se želi zdravlje za djecu.

„Dugoročna opasnost je multigeneza koja bi imala transgeneracijski prijenos. To znači da ono što će se desiti sa kromosomima u mojim spermatozoidima biće preneseno u mom genetskom nasljeđu i to će se širiti iz generacije na generaciju. Znači ne dugoročno, nego vječno“, tvrdi Durmiši.

Oprečni stavovi

Dok se čeka Vladina odluka o sudbini Jugohroma, direktor fabrike Vasil Skenderovski, negira da su probili rok za postavljanje filtera. Po njemu, sve teče predviđenom dinamikom.

„Dobili smo niz uslova koje smo trebali da ispunimo do početka aprila i sa zadovoljstvom mogu da kažem kako su svi uslovi ispunjeni na vrijeme. Jugohrom je već duboko ušao u projekt postavljanja filtera. U pitanju je velika investicija u kojoj je, osim puno finansijskih sredstava, potrebno i vrijeme za realizaciju. Za sada sve teče po planu“, odgovaraju iz fabrike.

Skenderovski uvjerava da tehnološki proces postrojenja nije promijenjen 30 godina, kao i da koriste sirovine koje nisu opasne po zdravlje. Dodaje da su u komunikaciji sa ekološkim udruženjem „Eko-gerila“ i da su spremni da im prezentuju proces postavljanja filtera.

Iz makedonskog Ministarstva životne sredine za sada samo šutnja. U posljednjoj izjavi na ovu temu, ministar Nurhan Izairi je rekao da Jugohrom nije napravio vidljive korake prema implementaciji dogovorenog plana.

Neko očigledno ne govori istinu.

I dok se oni međusobno prepucavaju, u Tetovu i Jegunovcu prolazi još jedan dan u kome ljudi cijelo vrijeme dišu zrak opasan po život.

Izvor: Al Jazeera

Američka Federalna uprava za avijaciju je najavila provođenje studije o mentalnom zdravlju pilota koji rade za američke aviokompanije, nakon padova aviona Germanwingsa i Malaysia Airlinesa.

U saopćenju FAA se navodi da bi rezultati tog istraživanja mogli promijeniti način na koji se procjenjuje sposobnost pilota za let, prenijela je agencija AFP.

"Američki piloti se već podvrgavaju detaljnim medicinskim kontrolama, ali su nedavne nesreće u drugim dijelovima svijeta naveli FAA da ponovo razmotri važna pitanja sposobnost pilota za letenje", navela je ta agencija, prenosi Tanjug.

Istraga je pokazala da je pad aviona Germanwingsa u Francuskoj krajem marta, pri čemu je poginulo svih 150 putnika i članova posade, namjerno izazvao kopilot koji je ranije bolovao od teške depresije.

Komitet zvaničnika

Avion Malaysia Airlinesa na letu iz Kuala Lumpura za Peking je 2014. godine misteriozno nestao sa radara.

Olupina tog aviona sa 239 putnika i članova posade još nije pronađena, a istražni organi istražuju mogućnost da je avion namjerno srušen.

Federalna uprava za avijaciju je najavila da će studiju provesti komitet sastavljen od zvaničnika američke i drugih svjetskih vlada, stručnjaka za civilnu avijaciju i zračnu medicinu, koji će ispitivati emocionalne i mentalne probleme, kao i metode za njihovu procjenu kod američkih pilota.

Očekuje se da će komitet objaviti preporuke u roku od šest mjeseci, na osnovu kojih bi FAA zatim mogao razmotriti promjene zdravstvenih testova, dizajna letjelica i obuke i testiranja pilota.

Izvor: Agencije

Skoro svi dijelovi Njemačke imaju manjak kvalificiranih njegovatelja, no pružatelji usluga zdravstvene zaštite oklijevaju da uposle obučene radnike iz inostranstva, navode njemački mediji pozivajući se na studiju Fondacije Bertelsmann.

Manjak stručnog osoblja u području njegovateljstva na njemačkom tržištu rada nije novi problem i zbog toga političari dugo pozivaju i ohrabruju poslodavce u ovom sektoru da uposle obučene radnike izvan države.

Riječ je o neuobičajenoj strategiji jer upliv stranih radnika na njemačko tržište rada u proteklim godinama nije najbolje primljen.

No, oprez na ovom polju i dalje ima utjecaja: njemačke njegovateljske kompanije oklijevaju da traže radnike izvan države, pokazuju podaci koje je dobila Fondacija Bertelsmann.

Studija pokazuje kako 61 njemačkih firmi u ovom sektoru ima manjak uposlenika, a u prosjeku ta cifra iznosi 4,3.

Uprkos tome, tek svaka šesta kompanija je uposlila stručnog stranog radnika.

Njemačke kompanije najviše njegovatelja traže u Španiji (61%), a zatim slijede Poljska (19%) i Hrvatska.

Nekoliko kompanija, koje su tražile radnike izvan Europske unije, svoju potragu su fokusirale na radnike iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Rusije, te Kine i Filipina.

Centar za europsku ekonomska istraživanja (ZEW) anketirao je skoro 600 poslodavaca za ovu studiju.

Ona pokazuje da su tri od četiri firme pokazale da imaju problema sa angažmanom njegovatelja, a 16 posto ih je pokušalo doći do radnika van Njemačke.

Kompanije u sektoru njegovateljstva češće se odlučuju da probaju dovesti radnike iz redova konkurencije.

Posvećeni poslu

Uprkos manjku osoblja, više od polovine kompanija koje pružaju ove usluge navode kako ni u budućnosti neće razmatrati mogućnost upošljavanja stranca, pokazuje studija.

Ove firme navode kako je proces dovođenja stranaca težak, skup i kako su zakonske prepreke previsoke.

Iz 83 posto ispitanih kompanija, koje su imale iskustva sa angažmanom stranih radnika, navode kako su već imali birokratskih problema, a dvije trećine problema odnosile su se na priznanje kvalifikacija.

Dobijanje radnih dozvola za državljane iz trećih zemalja bilo je problem za 60 posto kompanija.

Tri petine kompanija koje su zaposlile strance su zadovoljne ili vrlo zadovoljne novim uposlenicima, te ističu da je vodeća karakteristika takvih radnika velika posvećenost poslu.

Sa druge strane, negativan je manjak radnog iskustva.

Izvor: Agencije

Pentagon je priopćio da su uzorci živog antraksa poslani u ukupno 51 laboratorij u 17 američkih država, kao i u tri strane zemlje, što je veći broj nego što je prvobitno objavljeno, a koji bi se mogao još povećati tijekom trajanja istrage.

Ministarstvo obrane je navelo da nema indicija da je slanje uzoraka potencijalno smrtonosne bakterije rezultat namjerne akcije, prenosi agencija Reuters.

Pentagon je također priopćio da nema znakova da je bilo tko inficiran ili da postoji opasnost po javno zdravlje.

Uzorci iz vojne laboratorije

Pentagon je ranije objavio da su tri strane zemlje o kojima je riječ Australija, Južna Koreja i Kanada, navodi Reuters.

Ministarstvo obrane SAD-a provodi istragu o tome je li i u zgradu Pentagona unesen živi antraks, priopćeno je ranije, nakon prošlotjednog otkrića da su uzorci te bakterije greškom poslani u više američkih država i stranih zemalja.

USA Today objavio je u utorak, pozivajući se na izjave dvojice neimenovanih dužnosnika Ministarstva obrane, da je američki vojni laboratorij u Utahu poslao uzorke živog antraksa i u tri laboratorija u Kanadi.

Pentagon je priznao da je veći broj vladinih, sveučilišnih i komercijalnih laboratorija dobio žive uzorke antraksa iz jednog vojnog laboratorija u Utahu, gdje su 2014. godine trebali biti ozračeni i na taj način deaktivirani.

Agens pogodan za bioterorizam

Način na koji Pentagon rukuje antraksom dodatno je pojačao zabrinutost, zbog toga kako američka vlada čuva i tretira tako opasne patogene materije, prenosi Reuters.

Antraks je jedan od agensa koji se mogu koristiti za bioterorizam, jer od njega može oboljeti i umrijeti velik broj ljudi ukoliko se koristi kao oružje.

Spore antraksa poslane su u rujnu 2001. godine poštom na nekoliko lokacija u SAD-u, kada su oboljele 22 osobe, a petero od njih je umrlo.

Izvor: Agencije

Obrana Gorana Hadžića tražila je od Haškog tribunala okončanje postupka ili zaustavljanje suđenja zbog teškog zdravstvenog stanja optuženika.

U obrazloženju zahtjeva koje je objavio Tribunal, redigirani su dijelovi koji se konkretno odnose na prognoze o tome koliko bi Goran Hadžić još mogao živjeti, ali se navodi da se ne može razumno očekivati da suđenje bude dovršeno.

"Nastavak postupka bez razumnog izgleda da bude dovršen nema legitimnu svrhu. Ono krši pravo Hadžića na pretpostavku nevinosti i predstavlja uzaludno trošenje javnih resursa", naveli su odvjetnici obrane, kako prenosi Tanjug.

Vratio se u Srbiju na liječenje tumora

U tim okolnostima odgovarajući lijek bi bio da se okonča postupak ili da se alternativno on zaustavi na neodređeno vrijeme, navodi obrana.

Hadžiću je krajem svibnja dozvoljeno da se ponovo vrati u Srbiju i nastavi liječenje tumora.

Suđenje Hadžiću je u prekidu od listopada 2014. godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru. Obrana je precizirala da on boluje od tumora i da je bolest "u konačnoj fazi".

Hadžić se u optužnici tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, za istrebljenje, ubojstva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje u razdoblju od 1991 do 1993. godine u istočnoj Slavoniji i tzv. Kninskoj krajini.

Izvor: Agencije

Sa tržišta Bosne i Hercegovine povučeno je više od 7000  proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača u toj zemlji . Od toga su gotovo 40% proizvodi za djecu. Koliko su uistinu opasni i kako roditelji mogu biti sigurni prilikom kupovine?

Piše: Mario Pejović

"Izgubite deset kilograma za tri dana", "Savršen stomak uz dvije vježbe", "Novi preparat za brzo mršanje", "Uređaj koji za Vas vježba mišiće dok gledate TV"... Takve i takvim slične reklame svakodnevno potencijalne kupce "napadaju" sa gotovo svih medija, prije svega ususret ljetnim mjesecima, nudeći im odličan izgled za plažu uz minimalan trud i "super cijenu".

Međutim, stručnjaci upozoravaju da nema prečica do vitkog stasa i, što je važnije, dobrog zdravlja.

Trend savjeta i "inovativne" fitness tehnologije je usmjeren ka tome da nudi rješenja koja zahtijevaju malo ili nimalo napora da bi se ostvarili rezultati, kaže Džemal Gekić, fitnes trener i body transformation coach.

"U društvu u kojem nam je sve dostupno u dva klika mišem ili jednim telefonskim pozivom bez potrebe da se pomaknemo sa stolice ili sa kauča izmišljaju se rješenja za tjelesne transformacije koja isto tako zahtijevaju minimum truda."

Kako sarajevski trener kaže, možda sa dva klika možete naručiti da vam dostave pizzu na vrata, ali ako se želi zdravo i funkcionalno tijelo, potrebno je vježbanje i zdravu prehranu učiniti navikom i dijelom životnog stila.

Upornost i trud

Iskustva Milana Saračevića pokazuju da je trud i upornost bitan za gubitak kilograma i zdraviji život. Zbog zdravstvenih problema, morao se obratiti ljekarima te je, uz pomoć nutricioniste i redovnog kretanja, za devet mjeseci sa 184 kilograma smršao na 114 kilograma.

Ključ za zdravo i, prije svega, trajno mršanje je usvajanje zdravih navika koje će održavati postignute rezultate, a radi se o navikama redovne aktivnosti (ne samo konkretno treninga) i pravljenje dobrih izbora u ishrani, upozorava Gekić.

Želju za brzim i laganim rješenjima, kada je o zdravlju i fizičkom izgledu riječ Ivana Paunović, psiholog i OLI psihoterapeut iz Srbije, poredi s problemima sa zubima, s kojim se mnogi susretnu. Zanemarivanjem redovnih kontrola i odgovarajuće pažnje dovodi do kvara i, u konačnici, bolnih i skupih rješenja, kazala je.

"Slično je i sa našim emocijama i željama. Zanemarujemo ono što se u nama dešava dok posledice ne budu tolike da nemamo kud. Onda doživljavamo razne frustracije i probleme. Taj 'kvar' u našim emocijama nastajao je dugo, kao i kvar na tom zubu, ali biramo da 'se sutra time bavimo'."

"Međutim, cena takvog mehanizma nikada ne zaobiđe 'ćupriju'. A mi se često nadamo da će se baš to desiti, iako nam sva iskustva, lična i tuđa, govore drugačije. Pa i kada naplata, ovaj put u vidu naših emocija, stigne, mi bismo i tada 'na foru' da prođemo, platimo manje, brzo rešimo probleme koji su nekada i godinama nastajali", kazala je Paunović, dodavši da većina želi instant rješenja po svaku cijenu.

'Magični preparati'

Tada se pribjegava raznim "magičnim" pilulama i preparatima kako bi se za nekoliko dana riješili svi fizički nedostaci, što marketing dobro prepoznaje. Međutim, kad se uvjerimo da takva rješenja ne pomažu, ili bar ne pomažu na duži rok, narasta frustracija i ponovno počinje novi ciklus briga, navodi psiholog iz Srbije.

"Mnogi od nas znaju da instant rešenja teško mogu uspeti, ali ipak pokušavaju iznova na isti, neupešan, način. Naš razum ima jednu politiku, ali naše emocije drugu. Zato dogovor u njima i treba da tražimo. Naše emotivne sposobnosti su one koje imaju 'pogrešno računovodstvo'."

Saračević kaže da lično nikada nije koristio preparate za instant mršanje, ali da njegov prijatelj jeste. Takvi preparati su doveli do kontra efekta te ta osoba sada ima 230 kilograma.

Kada je o preparatima za mršanje riječ, određeni (veoma mali broj) suplementi mogu imati pozitivan efekt kao dodatak na zdravu ishranu i redovan i kvalitetan trening, ali mnogo ljudi ih koristi kao izgovor da još gore jedu, kazao je fitnes trener.

Instant industrija se često fokusira na "slabe tačke", koje ljudi prvo žele riješiti, a to je obično predio stomaka, navodi Gekić. On navodi da njegova iskustva pokazuju da je moguće staviti akcent na određene zone, ali se u tom procesu gubi masno tkivo po cijelom tijelu.

"Ako imate problem na specifično određenim zonama, onda se to veže direktno za disbalans specifičnih hormona. Recimo, stomak je vezan za višak hormona stresa, bokovi za višak hormona inzulina i slično te ove informacije omogućavaju ciljano djelovanje", navodi fitnes stručnjak i dodaje kako su za sve ostalo potrebni upornost i trud.

Promjena navika

Koliko je bitan taj segment pokazuje iskustvo Milana Saračevića. Odlazak u drugu zemlju zbog posla je doveo do poremećaja u navikama te se udebljao više od 20 kilograma, koje "planira izgubiti".

Kada je o fizičkom izgledu riječ, Ivana Paunović ističe da je, kao i u mnogo čemu, potrebno pogledati duboko u sebe i odgovoriti sebi na mnoga pitanja.

"Ponekad i otvorimo neke teme koje se nalaze iza problema, a koje mogu biti bolne. Na primer, šta hrana čini za nas, da li samo stvara probleme, ili ipak i nešto daje? Zašto bismo je inače uzimali više nego što treba? Mora da ipak nešto više čini za nas?"

Ljudi nikada ne rade ništa od čega nemaju neku dobit, pa i kada je stvaranje problema u pitanju, navodi ona, te zato treba otkriti tu dobit i pokušati je zamijeniti za neko emotivno isplativije rješenje.

"To, svakako, nije lako. Ali, kao i sve u životu, velike dobiti dobijamo velikim ulaganjem. Pitanje je da li je neko spreman da na taj put krene ili bi da ide lakšim putem, uz nadu da će ipak uspeti."

Biranje lakih rješenja, uz nadu da će ih jeftino platiti, problem je s kojim se svakodnevno suočavamo, i to ne samo u domenu tjelesnog izgleda, već i materijalizma, ocjenjuje Paunović, što se očitava u tome da mnogim nije bitno samo zdravlje, koliko dobar izgled.

Paradiranje brendovima

"Pored neophodnosti imanja 'idealne' figure, tu je i paradiranje brendovima , 'šerovanje' dobrog izgleda i dobre marke i skupljanje lajkova. Materijalizam kao način života nalazi svoje uzroke u obezvređivanju zadovoljenja psiholoških potreba, što dalje osobu tek usmerava ka materijalizmu. Na taj način nadoknađuje se nedostatak i umanjuje duboki osećaj nesigurnosti."

Fokusiranost isključivo na materijalno dolazi ne samo iz psiholoških izvora, već i socijalnih, kazala je ona, a osoba usvaja kulturne i porodične vrijednosti i obrasce ponašanja iz tog okruženja.

Osoba se uči da se vrijednosti nalaze, u ovakvim primjerima, prvenstveno u spoljašnjem i pokaznom.

"Takvom strategijom trudi se ne samo da izgleda kako je zadato, već i da se na sve načine bori da taj standard zadovolji plastičnim operacijama, potrošnjom velike količine novca na brendove..."

Strategija "život na foru" i  "instant rješenja" kod nekih ljudi su generalna životna strategija, navodi Paunović, što ima svoju cijenu.

"Posledice ovakvog načina života svakako su brojne, hteli sa tim da se suočimo ili ne. Sve te posledice različite su od čoveka do čoveka, ali sve se mogu svesti na životarenje umesto življenja."

Izvor: Al Jazeera

Bivši nogometaš Crvene zvezde Goran Gogić preminuo je danas poslije treninga svog Quingdao Hainiuja, potvrdili su večeras "crveno-beli".

On je izgubio svijest na večernjem treningu i brzo prebačen u bolnicu, ali su ljekari samo mogli da konstatiraju smrt.

Gogić je rođen 24. aprila 1986. godine u Vrbasu, prenosi Tanjug.

Odlazak u Kinu

Tokom karijere igrao je za Jedinstvo iz Uba, Čukarički, Napredak iz Kruševca, Javor, Jagodinu i Crvenu zvezdu odakle je otišao u Kinu.

Bio je član šampionske generacije "crveno-belih", koja je 2014. godine osvojila titulu prvaka Srbije, a u toj sezoni zabilježio je 23 nastupa i postigao jedan gol.

Datum komemoracije, kao i mjesto i vrijeme sahrane biće naknadno objavljeni.

Izvor: Agencije

Talentirani 15-togodišnji Palestinac Muaz Amir, izumio je medicinsku narukvicu, koja nakon što se poveže s aplikacijom na pametnom telefonu omogućuje praćenje zdravstvenog stanja osobe. Djece, osoba s posebnim potrebama i starijih osoba.

“Ja sam izumio uređaj koji će koristiti djeca, osobe s posebnim potrebama i starije osobe. Uređaj će biti povezan s aplikacijom na pametnom telefonu osobe koja prati njihovo stanje. To će omogućiti svakodnevno i lakše praćenje zdravstvenog i fiziološkog stanja djece i starijih osoba, ali i pronaći ih u slučaju da se izgube“, kaže Amir.

Zdravstveno stanje

Prije dvije godine se u jednom palestinskom selu desila nesreća u kojoj je stradalo troje djece. Ugušili su se zbog toga što nisu mogli izaći iz male ostave u kojoj je nestalo zraka.

Roditelji su ih tražili cijeli dan, da bi ih na kraju pronašli mrtve.

Amir kaže da je tada sam sebi rekao da mora postojati način na koji bi roditelji mogli pratiti zdravstveno stanje djece i prepoznati bilo kakvu opasnost po njihovo zdravlje.

“Ova narukvica analizira fiziološko i psihičko stanje korisnika, prateći otkucaje srca, ravnomjernost disanja i temperaturu tijela“, ističe on. 

U slučaju da korisniku prijeti bilo kakva opasnost, aplikacija će upozoriti staratelja. Osim toga, ova narukvica šalje podatke i o okruženju u kojem se korisnik nalazi.

Također, uređaj ima mogućnost analize glasa korisnika. Tako će ukoliko dijete zaplače ili starija osoba pozove u pomoć, staratelj biti upozoren.

 Roditelji će moći koristiti ovu aplikaciju i kako bi vidjeli svoje dijete ili čuli njegov glas u svakom trenutku u kojem to požele.

Poziv za pomoć

Uređaj bi mogao biti od velike koristi i osobama s epilepsijom. Mogao bi staratelje obavijestiti o tome da li je korisnik izgubio svijest prilikom napada epilepsije ili ne.

Narukvica ima i dugme za poziv upomoć koje korisnik može pritisnuti u slučaju bilo kakve opasnosti ili u slučaju da se izgubi.

“Nadam se da će ova narukvica u narednih deset godina da bude dostupna svoj djeci na našoj planeti“, zaključio je Amir.

Izvor: Al Jazeera

Trećina Grka trenutačno nema pristup zdravstvenoj zaštiti. Za većinu njih jedini spas predstavljaju javne klinike u kojima rade volonteri.

U jednoj humanitarnoj klinici u Solunu ima mnogo posla. Stalno dolaze novi pacijenti. Traže pomoć i neku nadu. Svi ovdje su volonteri - liječnici koji rade posao koji Vlada ne može zbog mjera štednji.

"Mi smo europska država, a to želimo i ostati. Ipak, mnogi od ovih ljudi više nisu sigurni što je ta Europa", kaže stomatolog Vassili Kehagias.

Klinika živi od donacija, osnovana je iz političkih razloga i otvoreno podržava stav trenutačne grčke Vlade.

Nekad migranti, danas Grci

"Kad je ova klinika otvorena, medicinsku pomoć uglavnom su tražili migranti. Ipak, u posljednje četiri godine povećao se broj Grka koji dolaze ovamo", izvještava reporterka Al Jazeere, Hoda Abdel-Hamid.

Danas su u čekaonici pretežno Grci. Ljudi koji su, ostavši bez posla, izgubili pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

Christos Kehagias je 30 godina bio vlasnik tvornice namještaja. Prodao ju je prije četiri godine. Ima tumor na plućima.

"Ne mogu otići u bolnicu. Nemam osiguranje. Nemam novac za liječenje. Jedini izbor mi je doći ovamo. Da nisam ovdje, već bih bio mrtav", kaže ovaj nezaposleni pacijent.

Čekanje može biti dugo i frustrirajuće. Ipak, ovakve klinike često su jedini spas za većinu Grka.

'Situacija sve gora'

Makist je nezaposleni inženjer. Kaže kako je po prirodi optimist, osim kad je riječ o njegovoj državi.

"Samo sam realističan. Ja sam inženjer, tehnokrat. Situacija je sve gora i gora", kaže Makist.

Nakon što je prije godinu završio fakultet, jedini posao koji je Vassilis Ziutis uspio dobiti jest ovaj za koji nije plaćen. Sada posao traži u inozemstvu.

"Mislim da bih mogao dobiti posao u Nizozemskoj. Situacija je teška. Ako imate snove i nade, onda nastojite dobiti dobar posao", kaže ovaj stomatolog.

Njegovi pacijenti će ostati u Grčkoj, pitajući se kad će njihova država izaći iz krize.

Izvor: Al Jazeera

Piše: Mario Pejović

Iako se smatra da su profesionalni sportisti oličenje zdravlja, ni atlete nisu pošteđene iznenadnih zdravstvenih problema. Statistika govori da je u proteklih pet godina na terenu preminulo više od 25 nogometaša, a posljednji u tragičnom nizu je bivši igrač beogradske Crvene zvezde Goran Gogić.

Nakon vijesti o smrti nekog sportiste, mediji i javnost traže krivca, prozivaju klubove i ljekare da ne čine dovoljno da se zaštite mladi životi, odnosno da su igrači prisiljeni igrati povrijeđeni, uz pomoć raznih preparata, dok su neki spremni okriviti same žrtve, ustvrdivši da su konzumirali razne nedozvoljene supstance za poboljšanje kondicije.

Proslavljeni nekadašnji napadač hrvatske reprezentacije Goran Vlaović kaže da se tokom bogate karijere nije susretao s pritiscima da on ili njegovi saigrači igraju povrijeđeni, odnosno da su bili primorani uzimati razna nedozvoljena sredstva.

Učesnik evropskih i svjetskih prvenstava sa selekcijom "Vatrenih" napominje da su igrači, prije svega, investicija klubova, koji neće riskirati da ugroze dugoročne rezultate i potencijalne titule prisiljavajući igrače da igraju nespremni.

"Klubovi razmišljaju o rezultatu. Svatko zna da povrijeđen igrač ne može dati 100 posto svojih mogućnosti, a i stanje se može pogoršati, tako da igrač izostane sa terena na duže vrijeme. A to može klub koštati titule", kazao je Vlaović.

Dodao je da se češće dešava da igrači budu izloženi pritisku medija i navijača, pa u želji za dobrim rezultatom podlegnu i ipak igraju, iako nisu potpuno spremni.

Njegova iskustva iz elitnih liga pokazuju da su svugdje medicinski timovi izuzetno rigorozni kada je riječ o zdravlju igrača. Kako kaže, odgovornost, prije svega, leži na ljekarima, tako da oni ne žele riskirati i tjerati nezdravog igrača da igra.

Rigorozna kontrola

Vlaović navodi vlastiti primjer koliko medicinski timovi znaju biti rigorozni. U španskom prvenstvu klub mu je gotovo zabranio igranje utakmice, jer je, zbog bolova u glavi, popio običnu tabletu za glavobolju, koja se ne prodaje na tamošnjem tržištu.

Ljekarski tim beogradske Ordinacije sportske medicine Vita Maxima navodi da je neposredan uzrok smrti sportista poremećaj, a zatim i prestanak električne aktivnosti srca.

Kako kažu, u pitanju je medicinski entitet nazvan "iznenadna srčana smrt" (SCD - sudden cardiac death), kada smrt nastaje praktično trenutno, ili u jednom satu od pojave simptoma, kod osoba kod kojih prethodno nije identificirano kardiovaskularno oboljenje, a ostali nesrčani uzroci su isključeni kao mogući razlog.

Uzroci SCD-a u sportu mogu biti netraumatski i traumatski, gdje netraumatski zavise od starosti sportiste, navode iz Vita Maxime. Svi neutraumatski slučajevi se mogu povezati s nasljednim ili stečenim bolestima i poremećajima srca i aorti, kao i korištenjem steroida.

Kao posljedica adaptacije kardiovaskularnog sistema na opterećenje, kod sportista se mogu javiti određeni poremećaji ritma, koji nisu posljedica oboljenja srca i ne nose povišen rizik za SCD.

Iz Vita Maxime napominju da, zbog malog broja slučajeva, "iznenadne srčane smrti" ne postoje velike, dobro dizajnirane studije koje su se bavile ovom vrstom problema, pa samim tim ne postoje ni jasne smjernice ni preporuke koje bi ukazale kada i kojeg sportistu treba isključiti iz dalje aktivnosti.

"Vrlo često se zaključci o promenama kod sportista donose na osnovu saznanja dobijenih na opštoj populaciji, na osnovu ličnog iskustva ili 'zdravog razuma', što može dovesti do netačnih zaključaka."

Stručnjaci sportske medicine navode da se dvije trećine slučajeva iznenadne smrti sportista dešavaju u nogometu i košarci, sportovima umjerenog statičkog i visokog dinamičkog napora. Zbog tih napora, srčani mišić tokom godina vrši promjene u građi i električnoj funkciji, odnosno adaptira se na povećane napore.

Kako nastaje 'potres srca'

"Ukoliko postoji skriveno oboljenje, adaptacione promene postaju maladaptacione i nastaje manifestno oboljenje."

Dodatno, riječ je o sportovima u kojima postoji rizik sudara tijela ili udarca loptom u predjelu grudnog koša, kada nastaje "potres srca", koji također može biti uzrok prestanka rada.

Goran Vlaović smatra da je i prije bilo slučajeva da igrači iznenadno preminu na terenu, ali da se to sada više primijeti, jer je "svijet postao globalno selo" zahvaljujući internetu.

"Sada možete saznati da li je preminuo neki igrač treće lige u nekoj azijskoj zemlji. Prije se znalo samo ako premine igrač prve lige nekog jakog prvenstva."

Iz Vita Maxime navode da svjetska eminentna udruženja kardiologa predlažu intenzivne pretrage mladih igrača koji počinju s takmičenjima, što se u praksi i provodi. Međutim, neke stvari se jednostavno ne mogu otkriti i uz najveći trud, "jer medicina nije svemoguća i nekada se dešava da, i pored urednog praćenja igrača, nastanu neželjeni događaji".

S ovom konstatacijom se slaže Vlaović, koji navodi vlastiti primjer. Nakon učestalih glavobolja i detaljnih pregleda, uočen mu je problem s glavom, koji ga je mogao koštati života u sudaru s drugim igračima ili jačim udarcem lopte zbog izljeva krvi u mozak. "Da sam nisam prijavio glavobolje, i uz sve rutinske testove, niko ne bi ništa primijetio."

Nekadašnji napadač "Vatrenih" ocjenjuje da je moguće da su neki igrači svjesni određenih problema, ali zbog pritiska porodice i straha za budućnost, prešućuju tu činjenicu i riskiraju zdravlje, mada je to sve teže uz današnje stroge kontrole.

"Danas, pa čak i u drugim i trećim ligama, medicinske kontrole su tako stroge da je teško sakriti bilo kakav problem. Mislim da se u svim ovim situacijama, ipak prije radi o nesretnim slučajevima, nego o nekim namjernim propustima i pritiscima."

Izvor: Al Jazeera

Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama nedavno su napravili pomak u borbi protiv Alzheimerove bolesti.

Klinička istraživanja pokazuju da novi lijek može da uspori napredovanje bolesti, ako pacijenti na vrijeme počnu sa terapijom.

Još se ne nazire lijek za Alzheimerovu bolest, koja napada centre u mozgu i postepeno uništava sposobnost pamćenja, prepoznavanja i u finalnim fazama bolesti motorne funkcije pacijenata.

Ova neurodegenerativna bolest uzrokuje stvaranje proteina amiloida, koji u mozgu stvaraju plakove. Smatra se da je taj proces nepovratan.

Međutim, farmaceutska kompanija Lilly objavila je da bi njihov eksperimentalni lijek, skraćeno nazvan Sola, mogao da uspori taj proces.

Naknadna studija otkrila je da su blaži pacijenti koji su ranije počeli da uzimaju ovaj lijek sporije gubili kognitivne sposobnosti i motoričke funkcije od pacijenata koji su odgovarajuću terapiju počeli da uzimaju kasnije.

„Sekundarna analiza pokazuje da je terapija antiamiloidnim antitijelom zvanim solane-zumab efikasna kod pacijenata sa blažim oblikom bolesti“, rekao je profesor neurologije, Paul Aisen.

Za jedan broj naučnika, ovi nalazi ne predstavljaju poseban napredak. Također, dionice Lillyja nakratko su pale nakon objavljivanja najnovijih podataka.

Ipak, i dalje postoji nada u konačnu pobjedu nad Alzheimerovom bolešću.

„Devedeset devet posto do sada testiranih lijekova protiv Alzheimerove bolesti nije bilo uspješno. Ali, 78 kompanija širom svijeta i dalje istražuju načine da se ova bolest spriječi ili zaustavi“, javlja reporter Al Jazeere, Tom Ackerman.

Broj oboljelih raste

SAD i druge države sa sve starijom populacijom imaju veliki interes u ovoj borbi.

Broj oboljelih od Alzheimerove bolesti među stanovništvom koje je trenutno između 60 i 70 godina starosti dramatično će porasti, od blizu jedan posto u 2020. godini, do zapanjujućih 50 posto kada napune 85 i više godina.

Zbog toga će se četvrtina od ukupnih sredstava koje američka vlada plaća za programe zdravstvene zaštite za osobe treće dobi morati izdvajati za Alzheimerovu bolest.

Ova prognoza navela je Kongres da poveća budžetska sredstva za istraživanje za više od 50 posto. Finansiranje iz privatnih fondova također je u porastu.

„Mi smo najveći neprofitni investitori na svijetu i takve investicije veoma su važne jer se privatna filantropija može brzo mobilisati i stvoriti mogućnosti koje su nam potrebne“, navodi Robert Egge, iz Udruženja za Alzheimerovu bolest.

Vlada SAD-a pred sebe je postavila ambiciozan plan - doći do djelotvorne terapije za Alzheimerovu bolest u narednih 10 godina.

Izvor: Al Jazeera
 

Blizu 250.000 ljudi svake godine izgubi život zbog takozvanih superbakterija. To su bakterije koje se ne mogu uništiti lijekovima.

Aaron Shibu ima tek nešto više od godinu dana, ali bolestan je već mjesecima. U januaru mu je dijagnosticiran tifus. Prošao je dvije kure liječenja i dijagnoza je najzad pozitivna.

"Od kako smo počeli s radom, većim dijelom se borimo protiv bakterija otpornih na lijekove. Gotovo sve one otporne su na široki spektar lijekova. To je veliki problem", rekla je doktorica Neetu Talwar iz bolnica Fortis Memorial.

Nedjelotvorni lijekovi

A sve veći problem su odrasli, kojima je teško uspostaviti pravu metodu liječenja.

"Ljekar mi je dao jedne lijekove, potom druge, pa zatim treće. Nakon što to nije uspjelo, potražila sam drugog ljekara, ali mi ni novi tretman nije pomogao", kazala je stanovnica Nju Delhija Manorama Kashyap.

Tek nakon što je posjetila kliniku nedaleko od svoga doma, Manorama je ustanovila da boluje od tuberkuloze otporne na lijekove.

Doktorica Shelly Batra, koja učestvuje u projektu Asha, posljednjih 20 godina liječi teške slučajeve tuberkuloze. Kaže kako sve veći broj lijekova nije djelotvoran te kako krivicu dijelom snose i nestručni ljekari.

"Postoje brojni ljekari izvan sistema. Neki od njih nisu kvalificirani da izdaju recepte. Jedan od načina da pacijent oboli od tuberkuloze otporne na lijekove je i taj. U borbi protiv ove bolesti neophodna je i obuka ljekara koji djeluju izvan sistema", Kaže ona.

Kad jedan pacijent oboli od bakterije otporne na lijekove, ona se, preko vode i otpada, prenosi na druge članove zajednice. Ovi ljudi svakodnevno se suočavaju s problemom sanitacije. Bolesti otporne na lijekove postaju sve veći problem.

Zaraze u porastu

"Vlasti nisu uspjele problem riješiti u korijenu, tako da medicinski radnici sada pokušavaju spriječiti širenje bolesti lijekovima. Takav način borbe protiv bolesti nije uspio spriječiti širenje bakterije, ali je u prvi plan doveo pitanje mogućnosti Indije da se bori protiv bolesti od koje umiru milioni ljudi", javlja reporterka Al Jazeere Nidhi Dutt.

Ljekari širom svijeta već su dugo svjesni potencijalne opasnosti koje nose takozvane superbakterije, ali je broj slučajeva za sada u porastu.

Ljekari pozivaju na globalnu borbu protiv bakterija otpornih na lijekove, nadajući se da pomoć neće doći prekasno da sačuva zdravlje generacija koje tek dolaze.

Izvor: Al Jazeera

Visoka tehnologija budućnosti pronalazi inspiraciju u prirodi, ako je suditi po nastojanjima engleskih naučnika, koji pokušavaju stvoriti srdačnije robote.

Industrijski roboti su jak i moćan alat. Osim toga, opasni su i predstavljaju određenu prijetnju hladne snažne ruke, programirane da izvode iste zadatke, koje ne zanima šta se nalazi u njihovoj blizini. Međutim, tim naučnika sa King's Collegea u Londonu radi na takozvanim mekanim robotima.

"Mekani roboti su sigurniji, jer se, kad se sudarite s njima, neće povrijediti... Želimo napraviti sistem u kojem ljudi mogu sarađivati i raditi zajedno s robotima, tako da se ne morate bojati da će vas robot zdrobiti", navodi Matthew Howard sa ovog koledža.

Hobotnica kao inspiracija

Nadahnuće za novi dizajn i ideje naučnici crpe iz svijeta prirode, iz Londona javlja novinar Al Jazeere, Tarek Bazley.

"Ove naučnike je inspirirala hobotnica, životinja bez čvrstog skeleta, koja se može ukrutiti. Mišiće hobotnice imitiraju silikonom, sitnim granulama i komprimiranim zrakom kako bi napravili ruku, za koju tvrde da će robotsku hirurgiju učiniti sigurnijom", dodaje.

Naučnik Kaspar Althoefer ističe kako "kruti roboti lako mogu oštetiti tkivo i povrijediti pacijenta".

"Želimo to promijeniti i trenutno analiziramo ideju o mekanim robotima, koji će potpuno promijeniti način rada, jer čak i kod bliskog kontakta neće moći povrijediti pacijenta", ističe on.

Naučnici također analiziraju papke koza. Sara Abad je dobila stipendiju Vlade Ekvadora da istraži kako roboti u poljoprivredi mogu biti mobilniji.

Potrebne godine razvoja

"Većina robota kreće se pomoću točkova, koji nisu pogodni za teren kakav imamo u Ekvadoru, jer se naše farme nalaze u brdovitim oblastima, a mnogo je i prepreka, kao što su kamenje i grane, tako da roboti ne mogu raditi na takvim terenima", ističe ona.

Ostali članovi tima analiziraju mišiće ljudske ruke kako bi bolje razumjeli kako se koriste tetive pri kontroli udova. Drugi naučnici koriste robotski prst koji imitira način na koji ljekar palpira kvržice ispod kože pacijenta, a mašine obično nemaju takav nivo osjetljivosti.

Za usavršavanje ovih inovacija i tehnika bit će potrebne godine, ali naučnici smatraju da će postaviti temelje za nove generacije mekših i srdačnijih robota.

Izvor: Al Jazeera

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede objavilo je kako se s tržišta povlači Ledo pileće meso usitnjeno, 500 grama, zamrznuti proizvod, s datumom zamrzavanja 11. maja 2015. i rokom upotrebe do 10. juna 2016., jer je u mesu pronađena bakterija iz roda salmonele.

Proizvođač kontaminiranog stopostotnog pilećeg mesa je firma Mesfino iz Čazme, a Ledo se navodi kao distributer proizvoda, javlja Hina.

Nađena bakterija

Hrvatska agencija za hranu (RASFF) je primila obavijest od Uprave za unapređenje zdravlja Ministarstva zdravlja Hrvatske da je u zamrznutom usitnjenom pilećem mesu nađena bakterija iz roda salmonela.

Mikrobiološkom analizom, utvrđeno je da proizvod ne zadovoljava Uredbu Evropske komisije prema kojoj salmonela ''mora biti odsutna u mljevenom mesu i mesnim pripravcima od mesa peradi stavljenima na tržište tokom njihovog roka trajanja", navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede uz dodatak kako dodatna termička obrada hrane inaktivira uzročnika.

Povlačenje spomenutog proizvoda s tržišta naredila je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja Hrvatske.

Izvor: Agencije

Bivši egipatski predsjednik Muhamed Mursi, koji se nalazi u zatvoru od kada je svrgnut s vlasti 2013, kazao je da je prestao jesti zbog zabrinutosti za vlastiti život.

Tokom nastavka suđenja u subotu po optužnicama za špijunažu i odavanje povjerljivih dokumenata, svrgnuti predsjednik je rekao da je hrana koja mu je data 21. i 22. jula trebala dovesti do "velikog zločina".

Prvi demokratski izabrani predsjednik Egipta je od suda zatražio pristup ljekarima, kazavši da pati od zabrinjavajuće niskog nivoa šećera u krvi.

On je također tražio da se sastane sa advokatima odbrane kako bi razgovarali o, kako je rekao, pet incidenata u zatvoru za koje smatra da su mu ugrožavali život.

Osama Mursi, sin bivšeg predsjednika, implicirao je da njegov otac sumnja da mu je neko stavljao nešto u hranu te da je sada "izložen znatno drugačijem tretmanu u zatvoru".

Nastavak suđenja

Kairski Krivični sud je u subotu nastavio sa saslušanjem i izlaganjem dokaza u takozvanom katarskom špijunskom procesu Mursiju i desetorici drugih.

Optuženi se terete da su odavali vojne i državne tajne Dohi te da su "naškodili sigurnosti" države.

Mursi je izabran za predsjednika u junu 2012, više od godinu nakon što je dugogodišnji lider Hosni Mubarak svrgnut nakon narodnog ustanka. Čelnik Muslimanske braće je svrgnut u julu 2013. u vojnom puču, nakon velikih protesta protiv njega.

Od tada su Muslimanska braća zabranjena, a protiv članova se provode oštre akcije.

Mursi je osuđen na smrt na osnovu optužbi za ubistvo i pokušaj ubistva tokom bijega iz zatvora, a Muslimanska braća su proglašena terorističkom grupom.

U sudnici, Mursi se pojavljuje u crvenoj zatvorskoj odjeći koju nose osuđenici na smrtnu kaznu.

Izvor: Al Jazeera

Elektronske, odnosno e-cigarete sve su popularnije širom svijeta, ali zdravstvene institucije do sada ih baš i nisu pretjerano zagovarale kao sigurniju alternativu duhanu.

Neočekivano, britansko Ministarstvo zdravlja je u svojoj studiji podržalo njihovo korištenje, uz obrazloženje da su elektronske cigarete približno 95 posto manje štetne od duhana.

Rezultati te studije u suprotnosti su s izvještajem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz prošle godine u kojem se poziva na reguliranje upotrebe e-cigareta i zabranu njihovog korištenja u zatvorenom prostoru.

Revizija procjena

Studija agencije Public Health England tvrdi kako bi elektronske cigarete mogle biti jeftin način za prestanak pušenja u siromašnijim dijelovima države, gdje i dalje veliki dio stanovništva puši konvencionalne cigarete.

Gotovo svi od 2,6 miliona odraslih korisnika e-cigareta u Velikoj Britaniji su bivši pušači.

„Kako vrijeme bude odmicalo, moći ćemo prikupiti još podataka i o upotrebi i o efektima korištenja elektronskih cigareta. Tada ćemo moći revidirati naše procjene. Ali, kratkoročno gledano, podržavamo korištenje ovih cigareta kako bi ljudima pomogle da ostave pušenje“, kazao je Kevin Fenton iz organizacije Public Health England.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Više od 300 djece izmješteno je iz jednog vrtića u Beogradu iz straha da je napravljen od građevinskog materijala koji može da ugrozi zdravlje.

Ta predškolska ustanova bit će zatvorena sve dok ne stignu rezultati analiza koje obavljaju zdravstvene institucije.

Roditelji sumnjaju na otrovnu materiju fenol, koja može da bude izuzetno kancerogena.

Iz straha da je objekat zagađen, pojedini roditelji počeli su da ispisuju djecu.

To je uradila i Marija Bajčetić. Sa svojom porodicom je već živjela u zgradi zatrovanoj fenolom, a sada je u vrtiću, kaže, osjetila isti miris.

''Ja sam svom detetu radila analize urina fenola i vrednosti koje su se pokazale su veće nego kad smo živeli u smrdljivim zgradama. Meni je to bilo dovoljno da dete povučem iz vrtića i da više ni sat jedan ne provede tamo'', rekla je Bajčetić.

Te sumnje dovele su inspekciju.

Zabrinuti roditelji

Zavod za javno zdravlje treba da utvrdi da li u objektu ima koncentracije toksične materije fenol, koja može da se nađe u građevinskom materijalu.

Iz predostrožnosti, naređeno je da djeca budu izmještena iz vrtića.

''Uopšte ne želim da razmišljam da li je to tačno. Ne želim da čekam rezultate nekih analiza. Deca su u pitanju. S tim se ne treba igrati. Dao sam nalog da porazgovaraju sa roditeljima i nađu rešenje gde deca treba da budu u međuvremenu dok ne dobijemo rezultate'', rekao je Siniša Mali, gradonačelnik Beograda.

Dok se čekaju rezultati analize, zabrinutost raste.

''Ništa zvanično nisu rekli, niti znaju. Naravno da sam zabrinuta. Kako ne bih bila? Dete mi već drugu godinu ide ovde'', kazala je Verica.

Fenol je hemijska supstanca koja može da bude veoma kancerogena. Dugotrajno udisanje te materije može izazvati leukemiju i poremećaje u rastu djece.

''Ja lično mislim da se nešto oseća. Radićemo u kontinuitetu pet dana da bi imali te združene koncentracije i kakvi su uslovi za ugrožavanje zdravlja dece'', rekao je Milan Milutinović iz Zavoda za javno zdravlje Beograda.

'Smrdljive zgrade'

Vrtić je otvoren prije godinu dana i tada je predstavljen kao jedna od najmodernijih predškolskih ustanova u Beogradu sa kapacitetom od 400 djece.

Gradske vlasti navode da će podnijeti krivične prijave ukoliko se utvrdi da su korišteni premazi koji u sebi sadrže fenol.

''Razumem da se kasni u izgradnji, ali ne mogu da razumem da projektant koji donosi odluku o nekom materijalu, da neki izvođač radova koji radi - jer to je proces koji traje - ne obrati pažnju na to i preda nekome smrdljivu zgradu ...'' rekao je Mali.

Ovo nije jedini slučaj da ima fenola u zgradama u Beogradu.

Početkom godine žitelji jednog naselja morali su da se isele iz svojih stanova.

Reporter Al Jazeere Marko Subotić, javlja da se vrtić nalazi nekih 400 metara od tzv. smrdljivih zgrada u kojima je živjelo približno 190 porodica koje su morale da se isele iz njih jer je u boji kojom su premazivani zidovi pronađen fenol.

''Tada je obećano da će zgrade biti srušene, ali je državna Direkcija za izgradnju odustala od tog'', javio je Subotić. 
 

Izvor: Al Jazeera

Dijelovi Homsa u Siriji su pogođeni olujom [YouTube/Homs Media Centre]

Oluja praćena vjetrom sa velikim oblacima prašine pogodila je danas Liban i Siriju te dovela do smanjenja vidljivosti dok je više desetina osoba potražilo pomoć ljekara zbog poteškoća sa disanjem.

Oluja je sa istoka Sirije pogodila Bejrut, gdje medicinski radnici savjetuju građanima da ne izlaze iz zatvorenih prostorija na ulice.

Lokalni mediji izvještavaju kako je u Libanu više od 80 osoba hospitalizirano zbog udisanja prašine.

Oluja ne prolazi već nekoliko dana, a jučer su oblaci prašine zahvatili i južne dijelove Turske.

U Gaziantepu je zbog smanjene vidljivosti došlo i do problema u radu aerodroma, pet letova za Istanbul je otkazano, a let iz Njemačke je preusmjeren na aerodrom u Hatayu.

Izvor: Agencije

Iako je po broju umrlih od raka prva u Evropi, Srbija i dalje ne priznaje kanabis kao lijek protiv te bolesti, a njegovo uzgajanje i prerada su krivično djelo.

Oboljeli od raka, kojima je ulje te biljke jedina nada u ozdravljenje, prinuđeni su nabavljati ga ilegalno, često riskirajući zatvor. 

Zoran Gugleta narednih minimum šest mjeseci mogao bi provesti u zatvoru.

Po anonimnoj prijavi, policija mu je iz kuće odnijela četiri stabljike kanabisa i podnijela krivičnu prijavu zbog proizvodnje i prometa opojnih sredstava.

Ulje kanabisa

Zoran ima rak prostate. Kada je bolest metastazirala na kosti rizikovao je. Sakupivši sav novac koji ima, platio je i preko granice ilegalno u Srbiju unio ulje kanabisa.  

“Oba puta što sam morao da idem po to i platim malu cenu od po nekoliko hiljada evra, odakle mi- ne znam, kroz sve to prolaziš i da li ćeš proći, šta da vam pričam, kao teški kriminalac. Ja nikad u životu kažnjavan bio nisam. Nikad. Šta reći o osećaju...Strašno. To je život...Izvinjavam se“, kaže Zoran Gugleta.

Uzgoj i prerada kanabisa u Srbiji su krivično djelo, iako se sa porastom broja oboljelih mijenja svijest o tome da bi zakonski morala biti dozvoljena upotreba kanabisa u medicinske svrhe. 

“Kada bi bila vrlo stroga kontrola, smatram da bi trebalo, ali pod ogromnom kontrolom zdravstvenih i prosvetnih radnika“, ističe stanovnik Beograda Vujadin.

“Što da ne. Ako to može nekom da pomogne. Ali kad bi to bilo samo i jedino u medicinske svrhe“, tvrdi Marijana, stanovnica Beograda.

“Ako može da pomogne ljudima, nema problema. Zašto da ne“, smatra stanovnik Beograda Đuro.

Radna grupa Ministarstva zdravlja na ovome radi već duže od pola godine. Isto toliko javnost čeka na odluku.

“Čim radna grupa dostavi materijal.  Ima li rok za to? Nismo precizirali, dali smo neograničeno vreme, da oni to sagledaju“, zaključio je Berislav Vekić, državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije.

Oni koji sve nade polažu u izmjene zakona, neograničeno vrijeme nemaju, a sve je manje i raspoloživih poteza. Zoran novca više nema, a biljke kanabisa, kaže, nema hrabrosti ponovo da uzgaja.

Hrvatska o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe

S druge strane, u Hrvatskoj bi uskoro na snagu trebao stupiti novi pravilnik koji će regulisati upotrebu kanabisa u medicinske svrhe.

Bolesnici ga neće moći uzgajati, ali bi u apotekama mogli nabavljati preparate koji im pomažu. To će se odnositi na četiri vrste bolesnika: oboljele od malignih bolesti, od multiple-skleroze, od HIV-a, te one koji imaju određene vrste epilepsije.  

Huanito donedavno nije mogao šetati, a i neke mnogo jednostavnije radnje bile su mu nemoguće.

"Marihuana ili kanabis mi je spasila život, digla me iz kreveta", ističe Huanito Luksetić iz Rijeke.

Sa 16 godina obolio je od MS-a. Tradicionalna medicina nije davala rezultata, pa je sam počeo uzgajati kanabis i postigao izvrsnu kvalitetu.

U četiri godine pojeo je više od pola kilograma ekstrakta kanabisa.

"Sad je fenomenalno, sad ko da sam dobio drugi život. Mogu se kretati, jesti, mogu zakopčati košulju, mogu se brijati, mogu piti vodu a da mi čaša ne ispadne iz ruke", kaže on.

Protiv Huanita se vodi sudski postupak.

Novi Pravilnik takve situacije neće riješiti, jer bolesnicima i dalje neće biti dopušteno da sami uzgajaju kanabis, već će u apotekama moći kupiti pripravke. 

Udruga 'Medicinska konoplja' traži da se što prije regulira uzgoj, tako što bi bolesnici od nadležnog tijela dobivali dozvole za uzgoj.

"Bolesnik s tom dozvolom odlazi na policiju, prijavljuje svoj prostor za proizvodnju, uzgoj je moguć jedino u prostoru bolesnika, uzgajati može jedino bolesnik ili netko od uže obitelji. Policija može doći u kontrolu kad god zaželi, pogledati zalihe, doziranje lijeka i to je to", zaključio je Saša Bailo iz udruge 'Medicinska konoplja'.

Izvor: Al Jazeera